Penzionisanje starog kadra Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) kozmetička je promjena, smatra poslanik Pozitivne Crne Gore, Dritan Abazović, ocjenjujući da u Vladi ne postoji volja za korjenitim promjenama u ANB-u.
Vlada, na predlog ANB-a, radi na izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim bi službenici ANB-a sa više od 20 godina radnog staža morali da idu u penziju. Tim izmjenama bi se, prema medijskim navodima, intenzivirao proces reformi bezbjednosnih službi, što je jedan od uslova za pozivnicu u NATO.
Abazović je kazao da je to što sad Vlada pokušava da uradi trebalo da uradi mnogo ranije.
„Ovo je sve plod pritisaka koji dolaze iz Brisela, naročito u dijelu koji se odnosi na integracije Crne Gore u NATO, gdje su tajne službe prepoznate kao najveći problem daljeg integracionog procesa Crne Gore, konkretno bezbjednosne strukture“, rekao je Abazović agenciji MINA.
Kako je kazao, potpuno je logično da sistem tajne službe koji je naslijeđen iz komunističkog perioda i služi samo u političke svrhe i ništa drugo, ne može da bude servis građana u pravom smislu te riječi.
„Moje mišljenje je da će tu doći do kozmetičkih promjena, da će pokušati da, penzionisanjem starog kadra i inkorporiranjem novog, našminkaju ANB, ali suštinski ona se definitivno neće transformisati, sve do momenta dok ne zavlada drugačija politička volja“, kazao je Abazović.
Prema njegovim riječima, ANB je uporišna tačka ovog sistema. „I kao takva mora da ostane sačuvana kako bi ova struktura vlasti osjećala dozu sigurnosti i mislim da će to biti velčiki proiblem u integracionim procesima“.
„Reforme kao takve podržavam, ne podržavam kozmetičke promjene i sumnjam da u Vladi psotoji volja da se zaista nešto korjenito promjeni u ANB“, naveo je Abazović.
Izmjenama Zakona će, smatra on, pokušati slično kao i sa prethodnim zakonom kojim je uspostavljeno Vijeće za nacionalnu sigurnoist, pokušati da zadovolje legalističke forme.
„Imamo zakone, koncepte koji su slični evropskim državama, a to kako će funkcionisati u praksi čini mi se, Vladu ne interesuje, sve dok svaka institucija, pogotovo ANB biva organ koji čuva političku većinu, prije svega Demokratsku partiju socijalista i njene koalicione partnere“, kazao je Abazović.
On, kako je poručio, ne očekuje da se suštinski tu nešto može izmijeniti. „Nama fali mnogo zakona da bi zaista mogli suštinski nešto da izmijenimo. Nama fali zakon o lustraciji i mislim da bi taj zakon direktno uticao na neke ljude koji rade u ANB-u ili su agenti ANB-a“, ocijenio je Abazović.
S druge strane, naveo je, pitanje je koliki je stepen nezadovoljstva NATO zemalja transformacijom službe za nacionalnu bezbjednost.
„Pominjalo se prisustvo nekih ruskih agenata, sad je pitanje koliki je stepen pritiska, da li su to oni zaista prepoznali kao megalomanski problem koji Crna Gora mora korjenito da mijenja ili je, jednostavno, dovoljno da nekoliko njih bude otpušteno, penzionisano i na taj način se prikaže da je dovedena neka nova struktura“, rekao je Abazović.
Kako je dodao, i ta nova struktura koja dolazi je problematična sa aspekta ko ih dovodi i za kakve interese.
„Tako da nema logike da, tamo gdje je naslijeđen sistem iz komunističkog i gdje nema 24 godine smjene vlasti, ANB može prostim izmjenama zakona i sistematizacijom radnih mjesta da poboljša svoj rad. U to ne vjerujem, ali treba sačekati reforme, reforme kao takve treba podržati i vidjeti da li one zaista mogu da vode ka nekom većem rezultatu“, poručio je Abazović.
On je kazao da su, kad su u pitanju druge zemlje u kojima je slično urađeno, poput Slovenije, Hrvatske i Bugarske, rekao da su različiti su primjeri od zemalja do zemalja.
„U Sloveniji je to zaista izgledalo dobro, u Burgaskoj čini mi se da je izgledalo slično kao što će izgledati u Crnoj Gori, jer se, suštinski, čini mi se malo šta promijenilo. Ali, generalno je dobro da imamo bilo kakav vid transformacije“, naveo je Abazović.
Bonus video:
