Da bi Romi, kojih prema posljednjem popisu ima približno kao i Hrvata među crnogorskim državljanima, stekli pravo na mjesto u državnom parlamentu po principu afirmativne akcije, morao bi se izmijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika, za šta je potrebna dvotrećinska podrška poslanika.
To je “Vijestima” objasnio sagovornik upućen u izborno zakonodavstvo.
Prema posljednjem popisu Romi čine 0,9 odsto crnogorskog stanovništva, a 0,6 odsto crnogorskih državljana, dok se 0,83 odsto stanovnika Crne Gore izjasnilo kao Hrvati, ali čine 0,7 odsto državljana.
Prema članu 94 Zakona o izboru odbornika i povjerenika, u raspodjeli mandata učestvuju izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto od ukupnog broja važećih glasova, ali stranke manjinskih naroda imaju određene olakšavajuće okolnosti prilikom ulaska u državni parlament (tzv. afirmativna akcija).
Učesnici izbora koji predstavljaju manjinsku nacionalnu zajednicu sa učešćem do 15 odsto od ukupnog stanovništva države, ukoliko ne ostvare tzv. prirodni prag od tri odsto, ali osvoje više od 0,7 odsto glasova, stiču pravo da se njihovi glasovi sabiraju sa ostalim predstavnicima istog naroda, te da neophodan procenat zarade udruženo.
Kad je riječ o hrvatskim strankama, u slučaju da ni jedna od izbornih lista za izbor poslanika pripadnika tog naroda ne ispuni prirodno prag, najuspješnija od njih, sa najmanje 0,35 odsto važećih glasova stiče pravo na jedan poslanički mandat.
Na lokalnom nivou, pravo na afirmativnu akciju imaju manjine sa učešćem od 1,5 odsto do 15 odsto od ukupnog stanovništva na teritoriji opštine, Glavnog grada, odnosno Prijestonice, prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva, ali i manje od 15 odsto na nivou države.
Prema tome, izborna lista koja bi predstavljala romsku zajednicu imala bi pravo da nastupi kao manjinska u Beranama gdje ova populacija čini 2,2 odsto ukupnog stanovništva, kao i Podgorici u kojoj se 1,93 odsto građana na popisu tako izjasnilo.
To znači da bi manjinska stranka ili koalicija ove zajednice, ukoliko ne bi ostvarila rezultat neophodan za cenzus, ušla u trku za mandat. Da bi ostvarila mjesto u lokalnom parlamentu, potrebno je da njen količnik bude jači od najslabijeg u raspodjeli mandata.
Sagovornik lista je istakao da bi, prema postojećem zakonu, Romi mogli ostvariti parlamentarni status na državnom nivou ako bi jedna njihova partija ostvarila prirodni prag ili, ukoliko bi se pojavilo više njih koje bi pojedinačno dostigle barem po 0,7 odsto glasova, a zbirno tri ili više procenata, odnosno da njihov zbirni količnik bude jači od najmanjeg prilikom raspodjele.
Kako dodaje, to bi značilo da partiju koja predstavlja tu manjinsku zajednicu glasaju svi njeni predstavnici, ali i drugi građani Crne Gore.
On objašnjava da bi se kroz izmjene i dopune zakona moglo obezbijediti da, kao i u slučaju hrvatske manjine, i Romi dobiju niži prag za ulazak u Skupštinu, ali da bi za to bilo potrebna dvotrećinska podrška poslanika.
“Vijesti” su pitale sve partije s parlamentarnim statusom da li misle da bi trebalo izmijeniti Zakon o izboru odbornika i poslanika i omogućiti Romima da principom afirmativne akcije imaju mjesto u državnom parlamentu.
Iz Bošnjačke stranke su listu rekli da podržavaju takvu inicijativu, kao i da vjeruju da će je Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog zakonodavstva ozbiljno razmotriti.
“Uprkos deklarativnom zalaganju sveukupne društvene zajednice da je potrebno romskoj populaciji obezbijediti jednake uslove obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, kao i uslove stanovanja i rada, kakve imaju pripadnici drugih zajednica, još uvijek smo daleko od toga da možemo sa sigurnošću reći da smo odgovorili zadatku. Zajednički cilj svih nas mora biti da, prije svega kroz zakonske propise, a kasnije i primjenom u praksi, damo doprinos da romska zajednica krene putem brže integracije”, kazali su iz najveće manjinske partije.
Da ova manjina treba imati svog predstavnika u parlamentu, smatra i predsjednik i poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović.
“Govorio sam i prije da Romi treba da imaju svog predstavnika u Skupštini. Podržavam to i sada. Potičem ih da se politički organiziraju, a što se tiče izmjene izbornog zakonodavstva mogu računati na pomoć HGI”, kazao je “Vijestima”.
Iz Albanske alijanse su listu saopštili da “što traže za sebe, žele i drugima”.
“Sve što je po zakonu, spremni smo da podržimo. Ako se treba izmijeniti zakon, i to treba razmotriti. Mada, mi imamo samo jednog poslanika u Skupštini, i od nas to svakako ne zavisi”, rekli su.
Poslanik Albanskog foruma, Nikola Camaj je na pitanje da li bi Romima trebalo, principom manjinske akcije, omogućiti da imaju mjesto u državnom parlamentu odgovorio potvrdno.
Jaha: Pričali smo sa Mandićem i Bečićem, postoji volja
Izvršni direktor NVO “Mladi Romi” Samir Jaha je istakao da je važno obezbijediti ravnopravno učešće svih građana Crne Gore, u političkom životu, uključujući i romsku zajednicu,.
“Romi, kao manjinska zajednica, suočavaju se s brojnim izazovima i zaslužuju podršku kroz afirmativne mjere, poput predstavljenosti u državnim institucijama. Takve izmjene i dopune zakona bi omogućile romskoj zajednici da aktivnije učestvuje u donošenju odluka koje direktno utiču na njih. To bi bio značajan korak ka stvaranju inkluzivnijeg društva i veće pravde za sve građane”, kazao je “Vijestima”.
Odgovarajući na pitanje da li su imali komunikaciju s parlamentarnim partijama, ali i da li su one pokazale volju da kroz zakonske norme omoguće afirmativnu akciju, Jaha je podsjetio da su održali zvanične sastanke s aktuelnim predsjednikom Skupštine, Andrijom Mandićem, a ranije i s Aleksom Bečićem, dok je bio na toj poziciji.
“Tokom tih susreta, razgovarano je ne samo o pitanjima afirmativne akcije za romsku zajednicu, već i o širem spektru tema vezanih za unapređenje prava manjinskih zajednica u Crnoj Gori. Postoji volja da se o ovim pitanjima otvori dijalog u Skupštini i nadam se da ćemo u narednom periodu svjedočiti konkretnim koracima ka donošenju zakonskih normi koje će unaprijediti položaj Roma i drugih manjinskih zajednica”, dodao je.
Bonus video:
