Stranka pravde i pomirenja (SPP) u Beranama bi pravila koaliciju s onima koji dijele njihovo mišljenje o rješavanju problema grada i koji su spremni da rade u interesu građana.
To je u razgovoru za “Vijesti” rekao nosilac liste SPP-a u Beranama Bilal Agović.
On je rekao da građani Berana cijene iskreno i odlučno rukovodstvo koje razumije njihove svakodnevne izazove i očekuje da će SPP dobiti značajnu podršku na lokalnim izborima 8. decembra, jer “predstavljaju glasove onih koji se osjećaju nečujnima i nude rješenja koja mogu donijeti stvarne promjene”.
Ako bi učestvovali u vlasti, prvi koraci koje bi njegova stranka preduzela su, kako kaže, obezbjeđivanje subvencija i olakšica za preduzetnike koji žele da investiraju u lokalnu ekonomiju, pokretanje inicijativa za obuku i zapošljavanje mladih, kao i podsticanje otvaranja novih radnih mjesta.
“Inicirali bismo povećanje socijalnih davanja za najugroženije kategorije stanovništva i podrška starijim osobama, ali i ulaganja u poboljšanje školskog sistema i zdravstva”, istakao je Agović djelove programa SPP-a.
Kao bitne stavke programa, Agović navodi i uvođenje programa za zaštitu životne sredine, kao što su reciklaža, sadnja drveća i zaštita voda, te razvijanje ekoturizma i drugih oblika turizma koji će doprinijeti lokalnoj ekonomiji, ali uz očuvanje prirodnog okruženja.
Mnogo ideja za rješavanje problema iseljavanja
Prema njegovim riječima, imaju mnogo ideja za rješavanje problema smanjenja broja stanovnika u Beranama, ako bi postali dio vlasti, što bio rješavali kroz ekonomski razvoj, podršku mladima i porodicama, kao i digitalizaciju i obrazovanje.
Ističe da bi pokrenuli lokalne biznis inkubatore za podršku preduzetnicima, posebno mladima, privlačenje investitora putem poreskih olakšica za otvaranje preduzeća i razvijanje poljoprivrednih i turističkih kapaciteta koji bi otvorili nova radna mjesta.
Podršku mladima i porodicama njegova partija bi pružila kroz stipendije za studente uz obavezu povratka i zapošljavanja u Beranama i razvijanju programa za subvencionisanje mladih porodica, poput povoljnih kredita za stanove.
Agović kaže da sprovođenje digitalizacije i obrazovanja planiraju kroz osnivanje IT centara za obuku i rad na daljinu, što bi omogućilo mladima da ostanu u Beranama i rade za globalna tržišta, ali i jačanje obrazovnih kapaciteta kroz modernizaciju škola i uvođenje novih programa.
Na pitanje kako planiraju da smanje poreski dug opštine, nosilac liste SPP-a odgovara da je potrebno efikasnije upravljanje javnim finansijama, prije svega kroz reviziju troškova, analizu postojećih rashoda kako bi se smanjili nepotrebni troškovi i preusmjerila sredstva na prioritetne projekte, ali i digitalizaciju sistema kroz implementaciju modernih IT rješenja za praćenje poreskih obaveza, što smanjuje greške i povećava efikasnost naplate.
Takođe, rješenje problema poreskog duga, kako dodaje, vide i u jačanju naplate poreza kroz pregovaranje s Poreskom upravom za reprogramiranje postojećih dugovanja, uz jasno definisane rokove otplate, uvođenje stimulativnih mjera za poreske obveznike koji redovno izmiruju svoje obaveze i pokretanje postupaka protiv onih koji ih dugoročno izbjegavaju.
Opština Berane je, prema podacima Poreske uprave, jedna od najzaduženijih lokalnih samouprava, uz Cetinje, Bijelo Polje, Rožaje i Ulcinj. Prema podacima Poreske uprave, opštine, njihova javna preduzeća i ustanove, ukupno za poreze i doprinose na kraju aprila su dugovale 52,3 miliona eura.
Agović napominje da se razvijanjem lokalne ekonomije povećavaju poreski prihodi, te da je neophodna pomoć privrednicima i olakšavanje poslovanja da bi se dugoročno proširila poreska baza.
“Kroz povoljne uslove poslovanja i obuke, povećava se broj registrovanih preduzeća, što automatski podiže prilive u budžet”, rekao je.
Redovno bi obavještavali građane o stanju duga
Najavljuje i redovno obavještavanje građana o stanju duga i planovima za njegovo smanjenje, čime se povećava povjerenje i odgovornost, ali i kampanje za podizanje svijesti o plaćanju poreza.
Kako navodi, od državnih institucija tražiće podršku za reprogramiranje dugova, kao i saradnju na projektima koji mogu osloboditi opštinski budžet od njih.
Problem uličnih trka na avio-pisti koji je nedavno doveo do smrtnog ishoda Agović smatra da bi trebalo riješiti osiguranjem i kontrolom piste, postavljanjem barijera i sigurnosnih kamera, uvođenjem strožih kazni za organizatore i učesnike uličnih trka i povećanjem prisustva policije u okolini.
Na avio-pisti nedavno se dogodila nesreća prilikom koje je stradala šesnaestogodišnja djevojčica, a, kako su “Vijesti” ranije javile”, osamnastogodišnji mladić osumnjičen da je naletio na nju automobilom je uhapšen.
Pretpostavlja se da su se tri automobila prije nesreće trkala na pisti, a kada se dogodila tragedija, mladić je kako se sumnja pobjegao i sakrio auto.
Nosilac liste SPP-a ne isključuje mogućnost revitalizacije aerodroma za civilne letove ili teretni saobraćaj, ukoliko postoje realne potrebe i ekonomska opravdanost, ali moguću valorizaciju vidi i u organizaciji manifestacija poput sajmova, koncerata i drugih događaja,
“Ako ne postoji plan za njenu valorizaciju, zatvaranje i prenamjena zemljišta u druge svrhe, kao na primjer izgradnja poslovno-industrijske zone ili parkova, može biti racionalno rješenje”, dodaje.
Kad je u pitanju autobuska stanica koja je zatvorena jer je preduzeće Simon Vojaž koje je njen vlasnik u stečaju, Agović smatra da postoji više načina rješenja tog problema.
“Lokalna vlast može ponuditi reprogramiranje poreskog duga vlasniku pod uslovom da stanica ponovo bude funkcionalna u doglednom roku”, objašnjava
Kao potencijalna rješenja vidi i djelimičan otpis duga uz obavezu vlasnika da uloži sredstva u obnovu objekta i pokrene rad stanice, otkupljivanje stanice od strane lokalne vlasti ili javno-privatnu saradnju.
“Lokalna samouprava može ponuditi dugoročnu koncesiju investitorima spremnim da preuzmu upravljanje stanicom, pokriju troškove obnove i obezbijede redovno funkcionisanje. Vlasnik bi mogao dobiti dio profita ili nadoknadu u okviru koncesionog ugovora”, objašnjava Agović i dodaje da, ako se ne može postići dogovor, opština može pokrenuti proces eksproprijacije uz naknadu, pod uslovom da to opravdava javni interes.
“Tražiti od Lidla poslovne prostore”
Agović smatra da bi problem vlasnika privremenih objekata predviđenih za rušenje zbog izgradnje Lidl marketa trebalo riješiti nadoknadom štete, ponuditi im fer tržišnu vrijednost za njihove nepokretnosti i omogućiti dodatna sredstva za troškove preseljenja.
Kao alternativno rješenje, smatra da im treba ponuditi zakup ili kupovinu prostora u vlasništvu opštine po povoljnim cijenama, ili omogućiti prioritet u poslovnim zonama, ako postoje.
Dodaje da bi preduzetnicima koji su pogođeni rušenjem trebalo uvesti privremene poreske olakšice ili ih osloboditi lokalnih taksi, ali i obezbijediti subvencije za pokrivanje troškova adaptacije novih prostora.
Agović predlaže i pregovore sa Lidlom u kojima bi se tražilo da ta kompanija ponudi poslovne prostore za zakup unutar ili u blizini novog objekta ili uslovila da doprinese fondu za podršku lokalnim preduzetnicima kao dio društveno odgovornog poslovanja.
Bonus video:
