Građani sa sjevera Crne Gore najmanje su koristili pravo na besplatnu pravnu pomoć, saopštila je predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, navodeći da se mora naći način da se Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći približi ranjivim grupama.
Ona je danas, na završnoj konferenciji projekta Jačanje vladavine prava u Crnoj Gori kroz osnaživanje žena i osoba sa invaliditetom pri korišćenju pristupa pravdi, podsjetila da u svim osnovnim sudovima funkcionišu kancelarije za pružanje besplatne pravne pomoći.
"Građani moraju imati kvalitetnu zaštitu svojih prava, a nosici pravosudnih funkcija se moraju zalagati da im to omoguće“
Ona smatra da to zahtijeva posebnu analizu da li je razlog nedovoljna svijest o ovom institutu, tradicionalne vrijednosti ili uzdržavanje od prijave nasilja u porodici.
"Očigledno, da se mora iznaći način da se Zakon približi ranjivim grupama osobama sa sjevera i da se isti ohrabre da zahtijevaju besplatnu pravnu pomoć“, navela je Medenica.
Prema njenim riječima, obezbjeđivanje besplatne pravne pomoći ranjivim kategorijama društva obaveza je i nužnost svake moderne demokratije, a samim tim, kako je dodala, i svih onih koji primjenjuju zakon i štite prava i slobode građana.
"S toga, sudovi, kao pravna snage svake države, u ovoj dužnosti moraju imati adekvatnu ulogu, a naročito svaki sudija ponaosob“, poručila je Medenica.
Predsjednica Centra za ženska prava, Maja Raičević, podsjetila je da je Crna Gora, u poslednje četiri godine, usvojila značajan niz međunarodnih i domaćih propisa koji se odnose na nasilje u porodici.
"Tako krupne promjene ne prati uvijek i institucionalni odgovor njih, i smatram da je upravo adekvatno zastupanje žrtava, kroz sudski postupak, jedan od načina da se te promjene na brži način implementiraju i u našim institucijama“, kazala je Raičević.
Ona je rekla da iskustvo Centra za ženska prava pokazuje da se žrtve porodičnog nasilja rijetko obraćaju za advokatsku pomoć, zbog finansijskih razloga i nepoznavanja prospisa o besplatnoj pravnoj pomoći.
"Kada je u pitanju rad sa ranjivim grupama, uključujući žrtve nasilja u porodici i osobe sa invaliditetom, dobre namjere nijesu dovoljne, mogu čak imati i negativne efekte ako ih prati neznanje“
Ona je rekla da je 40 advokata, kroz seminar, obučeno za rad sa ranjivim grupama.
Ambsadorka Sjedinjnih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Sju Kej Braun rekla je da su zakoni važni, ali da su oni samo slovo na papiru ako se ne sprovode i ako građani ne znaju za njih.
"Kada je u pitanju rad sa ranjivim grupama, uključujući žrtve nasilja u porodici i osobe sa invaliditetom, dobre namjere nijesu dovoljne, mogu čak imati i negativne efekte ako ih prati neznanje“, kazala je Kej Braun.
Kako je rekla, projekat spaja ekspertska znanja sudija, sa iskustvom Centra za ženska prava, koji razumije potrebe ovih ranjivih grupa, navodeći da je zbog toga ta saradnja tako snažna.
Predsjednica Udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović kazala je da samo jednakim tretmanom, svake osobe u postupku pred sudovima, mogu biti ostvarena načela pravičnosti, koja su neophodna u funkcionisanju svakog demokratskog društva.
"Građani moraju imati kvalitetnu zaštitu svojih prava, a nosici pravosudnih funkcija se moraju zalagati da im to omoguće“, kazala je Simonović.
Projekat Jačanje vladavine prava u Crnoj Gori kroz osnaživanje žena i osoba sa invaliditetom pri korišćenju pristupa pravdi sproveli su Udruženje sudija, u saradnji sa Centrom za ženska prava, uz podršku Ambasade SAD-a.
Bonus video:
