Lideri političkih partija u Crnoj Gori rijetko odlaze sa kormila stranke, preuzimajući odgovornost za loš izborni rezultat ili neuspjeh opcije koju predvode.
Ukoliko i podnesu ostavku, to ne znači da se suštinski povlače iz političke arene, jer se ponašaju kao vlasnici firmi, koji ništa drugo ne bi mogli da rade, ocjenjuju sagovornici “Vijesti”.
Odlazak sa čelne pozicije stranke, posljednji je najavio lider Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić, navodeći da se neće kandidovati na narednom stranačkom kongresu u junu.
Politička kriza u Kotoru bila je ključni razlog za zakazivanje vanredne sjednice Predsjedništva SDP-a na kojoj je Krivokapić saopštio odluku, jer se dio stranačkog rukovodstva nije slagao sa odlukama dijela odbornika u tom gradu. Od troje, dvoje odbornika SDP-a je sa opozicijom smijenilo gradonačelnika Kotora Vladimira Jokića, nakon čega se Krivokapićeva partija našla na udaru ostatka opozicije.
Član predsjedništva Demokratskog fronta (DF) Predrag Bulatović, kazao je da ostavka na mjesto lidera stranke predstavlja lični čin, što podrazumijeva individualnu procjenu i odluku pojedinca hoće li podnijeti ostavku, kada i kako će to učiniti.
“Na to treba da utiče odgovornost za neostvareni politički cilj ili program iz domena nadležnosti lidera”, ocijenio je Bulatović.
Bulatović, koji je 2006. godine, nakon parlamentarnih izbora podnio ostavku na mjesto lidera Socijalističke narodne partije (SNP), kazao je da je to uradio zbog lošeg izbornog rezultata stranke i uvjerenja da će to SNP-u omogućiti na dugi rok revitalizovanje političke snage i uticaja.
Naglašavam da je posljednjih nekoliko izbornih ciklusa karakterisala izborna krađa velikih razmjera i to bitno utiče na sagledavanje pitanja odgovornosti, kako pojedinaca tako i subjekata. Napominjem da statut svake stranke predviđa razrješenje lidera ili njegov izbor između više kandidata”, kazao je Bulatović koji je podnosio ostavku sa čela partije
On je ocijenio da do podnošenja ostavke određenog lidera mogu dovesti i političke okolnosti, te da bi ostavka trebalo da omogući da se stranci otvori politički prostor za reorganizovanje i obnavljanje političke snage i uticaja:
“Naravno, sve se to posmatra u kontekstu kvalitetnih promjena u društvu i državi”. Bulatović je ocijenio da je u Crnoj Gori prisutan ‘model’, gdje dolazi do rascjepa unutar stranaka i formiranje novih subjekata ili saveza, “ koji su nerijeko bili jači ili uticajniji od matice”.
Bivši poslanik Pozitivne Crne Gore, Srđan Perić, ocijenio je da se nekoliko puta dogodilo u Crnoj Gori da lider podnese ostavku navodeći da to čini kao izraz odgovornosti zbog lošeg izbornog rezultata ili neuspjeha opcije koju predvodi.
“Koliko je to bilo suštinsko povlačenje iz političke arene, drugo je pitanje. Ti slučajevi su vrlo različiti i različito se mogu i tumačiti. Mada tih primjera nije bilo dovoljno, činjenica je da mi tu praksu, osim na deklarativnoj ravni, nismo afirmisali kao poželjnu čak i kada bi se nešto tako dogodilo”, ocijenio je Perić.
Perić je napustio Pozitivnu 2016. godine, nakon odluke te partije da podrži tadašnju Vladu Mila Đukanovića u Skupštini. Time je, kako je tada obrazložio svoju odluku, “propuštena kapitalna prilika da se otvori proces smjene vlasti u Crnoj Gori”.
“Da biste tražili od drugog odgovornost, valja pokazati spremnost da je i sami možete preuzeti. To ne znači da neko treba da bude razapet, što se kod nas često dešava, i time dodatno otežava njegovanje tog blagotvornog modela ponašanja. Često bude sporno, a po zajednicu štetno, kada napadate nekog ko prizna grešku i preuzme odgovornost. Naravno, u slučajevima gdje postoji ona krivična, time se treba baviti tužilaštvo”, kazao je Perić.
Programski direktor Građanske alijanse (GA), Boris Raonić, ocijenio je da se politički lideri ponašaju kao vlasnici firmi, koji ništa drugo ne bi mogli da rade. Zato su, kako je kazao, incidentne situacije kada su podnosili ostavke.
“A i te rijetke su bile vezane za proevropske, antiratne lidere. Svi su oni autokrate unutar partije, bez obzira na retoriku, pa je nemoguće ni da iz samog sistema dođe do pritiska na njih”, kazao je Raonić.
Perić napominje da velike nacije imaju i velike primjere povlačenja lidera, koji upravo podstrekavaju praksu preuzimanja odgovornosti i čine demokratske principe životnijim i privlačnijim:
“Na primjer, Džordž Vašington i Šarl de Gol su predsjednici koji su se povlačili sa državničke scene dok su bili veoma popularni, čineći korak više, odstupajući iz principijelnih razloga, šaljući snažne poruke da je zajednica važnija od bilo čije političke karijere”.
On je ocijenio da je uspostavljanje prakse odgovornosti poželjno za zajednicu, ali da ne počinje i ne završava se ostavkom rukovodioca.
“To podrazumijeva da zajednica afirmiše praksu preuzimanja odgovornosti, da se taj čin razumije prije kao poželjan odnos u društvenom ugovoru između građanina i političara, a ne kao slabost”, istakao je Perić.
Pogubnije je istrajavati na greškama, nego preuzeti odgovornost
Perić je ocijenio da bi bio veliki iskorak kada bismo prepoznavali i dobre primjere iz prošlosti, a ne da ih prećutkujemo ili a priori potcjenjujemo.
“Mnogo je neozbiljniji i po zajednicu pogubniji pristup istrajavanja u grešci, nego li njeno priznanje i korak dalje, preuzimanje odgovornosti. Time se ustanovljava princip koji će društvo činiti efikasnijim, jer ono postaje manje tolerantno na greške. To je način da zajednica od političara traži više i bolje”, istakao je Perić.
On je naglasio da, u konačnom, države budu onoliko demokratske koliko sistem primora pojedinca koji je na vlasti da se pokorava principima odgovornosti.
Ostavke podnijeli Danilović, Rakčević, Milić...
Zbog poraza opozicije na lokalnim izborima u Crnoj Gori 2018. godine, predsjednik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Goran Danilović je podnio ostavku na tu funkciju.
Nakon lokalnih izbora 2017. godine, na kojima je u sve četiri opštine trijumfovala Demokratska partija socijalista (DPS), jedinu ostavku podnio je šef cetinjskog odbora Liberalne partije (LP) Vaso Jablan, jer ta partija u koaliciji sa Socijalističkom narodnom partijom (SNP) nije prešla cenzus. Ostavku je zbog izbornog neuspjeha, odnosno neulaska u parlament, podnio predsjednik Pozitivne Darko Pajović.
Nakon neuspjeha koalicije “Ključ” na parlamentarnim izborima došlo je i do promjene na čelu Građanskog pokreta URA, kada je Žarko Rakčević prepustio lidersku poziciju Dritanu Abazoviću.
Sa čela SNP-a povukao se i Srđan Milić, koji je nakon velikog i dužeg pritiska unutar partije zbog nezadovoljstva načinom na koji je vodio, zakazao vanredni kongres. Nakon neuspjeha bloka za zajedničku državu i lošeg rezultata na prvim parlamentarnim izborima u nezavisnoj Crnoj Gori, ostavku na mjesto predsjednika SNP-a podnio je Predrag Bulatović. Čelo LP-a 2009. napustio je Miodrag Živković, nakon što ta partija u koaliciji sa Demokratskim centrom Gorana Batrićevića nije prešla cenzus.
Bonus video:
