Ništa bolje ne opisuje propast društva od činjenice da je samo tokom jedne generacije Crna Gora prešla put od toga da banke nijesu imale nikakvo obezbjeđenje, do današnje zbilje da ministarku prosvjete, nauke, kulture i sporta mora da bude pod zaštitom policije 24 sata.
To je za “Vijesti” ocijenio predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić, odgovarajući na pitanje gdje smo, kao društvo, kada policija mora da čuva ženu koja, bar na papiru, ne radi rizičan posao - nije tužiteljka zadužena za borbu protiv kriminalnih grupa, sutkinja koja mafiju šalje u zatvor, ili istraživačka novinarka na tragu nečem opasnom što bi moglo da je ugrozi.
Ministarka Vesna Bratić dvadesetčetvoročasovno obezbjeđenje dobila je sredinom februara.
Istovremeno, policija je počela bezbjednosnu procjenu za nju i njenu koleginicu, ministarku zdravlja Jelenu Borovinić Bojović, za koju je nezvanično najavljeno da će takođe dobiti obezbjeđenje...
Iz javno dostupnih podataka, “Vijesti” nijesu mogle zaključiti da je negdje u regionu zabilježeno da policija čuva profesoricu i ljekarku, odnosno ministarke prosvjete i zdravlja.
Prije nego je Bratić dobila obezbjeđenje, policiji su podnesene dvije krivične prijave zbog ugrožavanja njene sigurnosti. Već mjesecima, odmah nakon što je izabrana, ministarka je meta raznih napada na društvenim mrežama. Prije nego što je postala ministarka, Bratić je javno objavljivala uvredljive stavove o Crnogorcima, a vrijeđala je i hrvatskog pisca i kolumnistu Borisa Dežulovića...
Sredinom decembra prošle godine, policiji je prijavljeno da je na jednom portalu neko njoj i rektoru Bogoslovije Gojku Peroviću napisao prijeteći komentar, poručujući im da će biti “ispod zemlje”.
Tu prijavu podnio je državni sekretar u Ministarstvu prosvete.
Predzadnjeg dana decembra prošle godine, nepoznati muškarac je, nadomak Ministarstva, prepriječio put vozilu u kom je bila Bratić i prijetio joj. Dan kasnije uhapšen je I.D. (49) kom je na teret stavljeno krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Osim toga, Bratić je bila žrtva još neotkrivenog karikaturiste i njegovog skaradnog (ne)djela...
Duplo više zaštitara no vojnika
Raonić konstatuje da je postalo normalnost to što je “žena čija ideologija ili nacija se nekome ne sviđa napadana ispred radnog mjesta usred dana”.
“Kao rezultat toga, mi danas imamo preko 5.000 zaštitara, što je više nego duplo od vojnika koje imamo. Kada su potrebe tolike i da svaka prodavnica mora da se na ovaj način zaštiti, znači da smo došli do kraja i da moramo da kao društvo damo odgovor na ove anomalije. U slučaju da nastavimo u istom pravcu, strah me i da zamislim gdje to sve može da nađe svoje ishodište. Manifestacije nasilja od koga je potrebna zaštita se vidi i na društvenim mrežama i portalima i ministarka je jedan od ugroženih, pa sve nas treba da zabrine broj ljudi koje srijećemo svakog dana, a spremni su na takve anticivilizacijske aktivnosti”, rekao je on “Vijestima”.
Politički analitičar i građanski aktivista doc. dr Marko Begović objasnio je da se pomjeranje političke moći odvija kroz proces oštre polarizacije na svim nivoima, praćenim najčešće fabrikovanim incidentima.
“Tako se i jedan dio predstavnika nove vlasti našao pod posebnim režimom pritiska, koji nerijetko prelazi granicu pristojnosti i predmet je pravosudnih organa. Slučaj gospođe Bratić, mlade po iskustvu na javnoj funkciji, govori u prilog porasta govora mržnje praćenog različitim incidentima. Doduše, u periodu koji je prethodio njenom izboru, svojim izjavama nije doprinosila građanskom i civilizovanom konceptu društva koje teži primjeni evropskih normi ponašanja. Danas, kao javni funkcioner, stiče se utisak da je svjesna bremena odgovornosti pozicije ministarke kao i ozbiljnosti situacije, pa su samim tim njene izjave i rijetki medijski istupi ograničeni na djelokrug rada resora u sastavu kojima rukovodi. Uprkos tome, orkestrirani medijski napadi na Vladu Crne Gore rezultirali su, po podacima nadležnih organa, pokušajem ugrožavanja njene bezbjednosti”.
Begović je podsjetio da je UP u njenom slučaju, ne čekajući bezbjednosnu procjenu Agencije za nacionalnu bezbjednost, donijela odluku da njihovi službenici preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.
“Svakako, bezbjednosna procjena ANB koja se očekuje omogućiće kompletan uvid i razumijevanje ovog slučaja. Društveno-politički vakum kojem svakodnevno svjedočimo nesumnjivo pogoduje daljoj radikalizaciji odnosa, jer dva suprotna, a dominantna politička pola, karakteriše nespremnost da se uhvate u koštac sa realnim problemima crnogorske zajednice. Kao potvrdu, dovoljno je pratiti predizborne aktivnosti za predstojeće lokalne izbore u Nikšiću. Imajući u vidu navedeno, ogromna je odgovornost na Vladi. Uspostavljena u atipičnim uslovima i maniru, lišena snažne podrške u zakonodavnom organu, pod permanentnom međunarodnom pažnjom, ima izraženo ograničen manevarski prostor. Stoga, tendencija rada mora biti usmjerana ka krupnim reformskim zahvatima zasnovanim na meritokratskom principu. Dakle, kontrolisanje ovakvih i sličnih dešavanja u perspektivi zavisiće prvenstveno od uspostavljanja profesionalnog sistema javne uprave, kao i pacifikovanje medijske scene. Vlada mora da ima državnički odgovor na porast nasilja i zapaljivog diskursa, usmjeravajući fokus na rješavanje javno-zdravstvene i finansijsko-ekonomske krize”.
Potpredsjednik Vlade i koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović ocijenio je da je tužno to što Bratić čuva policija.
Kada bi, kako je rekao za TV A1, odgovorili na pitanje gdje smo kao društvo kada profesorica i ljekaraka moraju imati obezbeđenje, vjerovatno bi znali kako ga treba transformisati.
“Meni je žao, to je zaista tužno. Nema to nikakve veze sa gospođom Bratić, to je tužno zbog društva u kom živimo. Ja navijam za to da ministri biciklima idu na posao, da budemo država u kojoj će politička scena biti dosadna. To će biti znak našeg uspeha. Da potpuno bude nevažno ko je na određenoj funkciji. To se dešava u zemljama razvijene demokratije, mi u ovom trenutku nemamo taj luksuz. Žao mi je. Mi imamo situacije da se organizuju ljudi da izvrijeđaju članove Vlade. Da ih dočekuju u Nikšiću, na Cetinju ili na drugim mjestima pogrdnim riječima. Toga ranije nije bilo i to samo govori o stepenu nervoze određenih političkih krugova i stepenu opšteg vaspitanja. Dakle, umjesto da kao i sve države svijeta prihvatimo da su promjene nešto što će se periodično dešavati, da to nema nikakve veze sa specijalnim neprijateljstvom, neki ljudi nisu spremni na to, prag tolerancije im je mnogo niži... Svi treba da pogledamo jedni druge u oči, da vidimo kako možemo da budemo bolji, vaspitaniji i da makar prema ovim ljudima koji obavljaju funkcije ministra zdravlja, prosvete i nekih pomiriteljskih resora, a ne policije ili vojske, jednostavno ne dođemo nikada više u situaciju da oni doživljavaju bilo kakvu neprijatnost”.
Istako je da misli da profesorici Bratić i doktorici Borovinić Bojović neće ništa biti i da će one svoje zadatke obavljati bez ikakvih restrikcija:
“To se i dešava, one to realno nisu ni tražile, ali naša je obaveza da na osnovu procjene zaista djelujemo preventivno i da na taj način povećamo sigurnost članova Vlade”.
Proširena lista štićenih
Profesorici je obezbjeđenje dodijeljeno privremeno, do procjene ANB o njenoj ugroženosti.
“Gospođu Bratić neposredno i lično obezbjeđuju policijski službenici od 15. februara 2021. godine”, saopštili su ranije “Vijestima” iz UP.
Iako ministarka prosvete nije na listi obavezno štićenih ličnosti, obezbjeđenje joj je dodijeljeno u skladu sa Odlukom Vlade od 28. januara kojom je dopunjena Odluka o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje UP.
Tom dopunom su proširili krug obavezno štićenih ličnosti:
“Tako što se kao obavezno štićena ličnost određuje i potpredsjednik Vlade. Pored toga, imajući u vidu da bezbjednosna procjena stepena ugroženosti koju propisuje važeća odluka zavisi od ANB i za koju je praksa ukazala da traje izuzetno dugo, ali i o podacima kojima raspolaže UP, predviđen je izuzetak da Vlada može, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova, da odredi da se obezbijede i druge ličnosti, objekti i prostori, na osnovu podataka i saznanja iz nadležnosti policije, privremeno, do dobijanja bezbjednosne procjene stepena ugroženosti”, saopšteno je tada iz Vlade.
Objasnili su da na taj način bezbjednost i sigurnost ličnosti za koje postoji pretpostavka da su ugroženi neće biti dovedeni u pitanje ako je navedena bojazan osnovana:
“Što će u krajnjem pokazati bezbjednosna procjena stepena ugroženosti”. Prije dopune Odluke, tim aktom bilo je predviđeno da policija obezbjeđuje predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine, predsjednika Vlade, ministra vanjskih poslova i evropskih integracija, ministra unutrašnjih poslova, vrhovnog državnog tužioca, specijalnog tužioca za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, direktora ANB, direktora policije i članove uže porodice predsjednika države, Skupštine i Vlade.
Abazović: Političko-kriminalni lobi podiže tenzije
Abazović je rekao da mu je žao što su tenzije tolike, bez ikakve potrebe, optužujući bivšu vlast da ih podiže, jer se “srušila njihova kula od karata, koju su godinama gradili na korupciji”.
“I onemogućen im dalji, ogroman finansijski benefit, koji su ostvarivali vršeći neke protivzakonite aktivnosti. Ovdje nikakve veze nema politika koju oni dnevno govore - da je ugrožena građanska Crna Gora, da su ugrožene temeljne vrijednosti demokratije, da su došli neki drugi ljudi koji ne poštuju manjine... To ima veze samo sa potrebom da se sačuva veliki kapital koji se stekao i da se sačuva država, ne u smislu države, nego kao poligon za ostvarivanje finansijskih interesa određenih struktura u društvu. Zbog toga je polarizacija ogromna”, rekao je Abazović za TV A1.
On tvrdi da su dominantno uključeni u te kampanje povezani sa onima koji imaju veze sa ljudima iz svijeta visokog kriminala.
“U toj polarizaciji, koja se proizvodi iz tih kriminalnih struktura, kroz neodgovorne pojedince, kroz ljude koji imaju problema sa zakonom, bezbjednosno interesantna lica... stvara se situacija apokalipse, i u tome ti ljudi, zarad ličnih ciljeva, traže unutar sistema neke na koje bi mogli da izvrše dodatni pritisak, da atakuju na njih na neki način, pa i ugroze fizički, ili samo pokušaju da ih ponize ili urade nešto što bi ih zaplašilo ili demotivisalo. Profesorica Bratić je imala jednu neprijatnost, koja na svu sreću nije bila veća, ali naša je obaveza kao države da u potpunosti stanemo u zaštitu svih javnih ličnosti koje obavljaju značajne funkcije. To je odnos prema državi. I prema profesorici, naravno, ali i prema funkciji koju ona obavlja i velikom broju zaposlenih koje ima u svom sistemu”.
Bonus video:
