Šefovi diplomatije NATO večeras će u Briselu razmotriti dokle su u nužnim reformama stigle zemlje koje žele da postanu članice Atlantskog saveza i možda bi, uz dodatne uslove, poziv za članstvo mogao biti upućen Crnoj Gori.
Međutim, izgledi za to su nejasni zato što i dalje među članicama NATO ima zamjerki na nedovoljna dostignuća Podgorice oko vladavine prava i neizvjesnosti oko uvjerenja da većina građana Crne Gore želi ulazak u članstvo Atlantskog saveza.
To navode diplomatski izvori NATO koji ističu da bi davanje statusa kandidata Crnoj Gori dodatno bilo komplikovano i zbog toga što je među zemljama koje žele u članstvo NATO i Gruzija, čija je kandidatura za sada pod znakom pitanja zbog očekivanja da vlada u Tbilisiju još napreduje u reformama, ali i opšte situacije oko Ukrajine i zategnutih odnosa NATO s Rusijom.
Makedonija, takođe voljna da uđe u redove Atlantskog saveza, još nije riješila spor s Grčkom oko pitanja imena i dok se to ne učini, ne može dobiti poziv za članstvo u NATO jer na to stavlja veto Atina.
Opšti stav među članicama NATO je da i Bosna i Hercegovina, četvrta zemlja koja teži članstvu u Atlantskom savezu, zbog nedovoljnih reformi, uključujući pitanje centralne vlasti i nepokretne vojne imovine, zasad nema uslova da počne pregovore ulasku u NATO.
Šefovi diplomatija Atlantskog saveza će večeri razmotriti i pripreme za samit NATO u septembru u Velsu, na kojem će biti data konačna riječ o kandidaturama četiri zemlje za članstvo.
Ministri NATO će večeras i sjutra razmotriti i nastojanja da se diplomatskim putem i pregovorima riješi ukrajinska kriza i zato je na zasjedanje pozvan i novi ukrajinski ministar inostranih poslova Pavlo Klimkin.
Razgovori s Klimkinom će, saopšteno je u sjedištu NATO, biti usredsređeni na "ukrajinsku krizu i kako Atlantski savez može dodatno pomoći Ukrajini, uključujući moguće stvaranje garantnih fondova za podršku izgradnji odbrambenih kapaciteta Ukrajine".
Na ministarsko zasjedanje NATO je pozvana i visoka predstavnica Evropske unije Ketrin Ešton, a važna tema sastanka je i budućnost Avganistana poslije povlačenja američkih i trupa NATO članica iz te zemlje do kraja ove godine, rekli su izvori NATO.
Ministri NATO će, kako je navedeno, "razmotriti mjere koje je Atlantski savez preduzeo u svijetlu krize Rusija-Ukrajina i ono što je učinjeno da se sprovedu Akcioni plan za spremnost da bi se ojačala odbrana saveznika".
Takođe će se "sagledati načini da se ojača veza između sjevernoameričkih i evropskih saveznika i ministri će razmotriti kako ojačati veze Atlantskog saveza s globalnim partnerima".
Rasprava će obuhvatiti i "jačanje NATO sposobnosti da obezbijedi partnerima i drugim zemljama koje to zatraže, pomoć u jačanju odbrambenih kapaciteta".
"Drugi plan se odnosi na ponudu NATO za snažniju praktičnu saradnju i politički dijalog".
Bonus video:
